Vojni podzemni aerodrom i kompleks Željava građen je 1960. godina za vrijeme Yugoslavije. Izgrađen u potpunoj tajnosti bio je jedan od 2 dežurna vojna aerodroma u Yugi. Građen je za vrijeme Hladnog rata kada je vladala velika bojazan od napada atomskim oružjem. Strateški pozicioniran služio je za obranu i zračni nadzor teritorija, ali i mjesto koje je skriveno od radarskih pogleda sa Zapada!
Danas ovo mjesto impresionira posjetitelje svojom veličinom, tajnovitošću ali i idejom kako je građen. Ako planirate posjet ovom aerodromu izdvojite minimalo 2 sata vremena.
Jedan posjetilac je rekao: “Ovako bi se osjećao amerikanac da hoda po Area 51!”
Aerodrom se većim djelom nazali u RH dok su 2 piste na teritoriju BiH u smjeru Grada Bihaća.
Foto: oreskovic-plitvice.com
Cijeli vojni kompleks Klek 505 možemo podijeliti u 3 cjeline: kasarne, tuneli i piste.
Kasarne se nalaze na samo ulazu u vojni kompleks neposredno uz istoimeno selo Željava. U početnom djelu nalazi se desetina zgrada koje su služile kao komandni centar, kasarne, učione, mehaničarske radione, generatori, kuhinja i dr. Također se u dvorištu vojarne nalaze igrališta i vježbališta za zaposlenike.
Tuneli su udaljeni 3 km od kasarne i ukupno je izgrađeno 4 ulaza u planinu. Ulazi su građeni u obliku aviona Mig 21. U unutrašnjosti planine Plješivice svi tuneli su međusobno povezani i iz bilo kojeg tunela možete doći gdje. Osim glavnih tunela gdje su bili smješteni avioni, u Plješivci su iskopani i deseci manjih tunela i prostorija koje su služile za rad i upravljanje aerodromom ali i kao mjesto boravka djelatnika u slučaju da Željava bude napadnuta atomskim oružjem.
Piste su izgrađene na samim izlazima iz tunela i međusobno su povezane. Piste su uzletno – sletne te se pored njih nalaze i pomoćne piste. Uz same piste postavljena je i raketna obrana koja je služila za obranu cijelog aerodroma.
Službeni naziv ovog vojnog kompleksa i baze je Klek objekt 505.
Kako bi cijeli vojni aerodrom bio neovisan izgrađeni su brojni objekti za samodostatnost aerodroma. Tako se u blizini kasarni nalazi izvor vode s pumpnom stanicom. Mlazno gorivo je bilo skladišteno u samom aerodromu ali je izgrađen i poseban kompleks tankova koji je bio udaljen više od 10 km nedaleko Bihaća. Kompletni naftovod je građen po najvišim standardima na način da izdrži udare avio bombi. Također, u samom kompleksu, nalazi se i elektroenergetsko postrojenje za proizvodnju električne energije. Nadzor cijelog područja (pista, ulaza i kasarne) vršio se s obližnjeg brda Čelopek u kojem je bio smješten komandi centar i odakle je bila izvrsna vidljivost na čitavo područje, skroz do Bihaća. Iznad ulaza u tunele nalazio se dodatni kontrolni centar koji je ima direktan pregled nad samim uzletnim stazama.
U samim tunelima izgrađena je potpuna autonomna ventilacija koja je služila za održavanje idealnih uvjeta boravka ljudi i čuvanja MIG-ova. Ventilacija je izgrađena u svodovima tunela, a služila je i kao dodatni izlaz u slučaju potrebe. Cjelokupna infrastruktura (voda, struja, telekomunikacija itd.) ukopana je i prolazi kroz tunele. Kako je aerodrom napušten i oštećen, predmetni infrastrukturni kanali predstavljaju opasnost od pada u otvorene rupe/šahte.
Aerodrom Željava uništen je na zahtjev Beograda prilikom povlačenja JNA. Povlačenje vojske bila je odluka kojom se željelo spriječiti da vojno naoružanje ne padne u ruke hrvatskih i bosanskih vojnika ali i vrijedna infrastruktura (piste, tuneli, kasarne, radari…)
Prilikom napuštanja aerodroma, JNA je postavila eksplozive unutar samih tunela ali i na pistama. Snaga detonacija može se vidjeti u komandnom centru unutar tunela (Zvijezda), na ulazima 1, 2 i 4, te na spoju tunela 1 i 2.
Da li je aerodrom Željava radioaktivan? Često pitanje ili mit koje zanima sve posjetitelje. Prema službenim analizama ne postoji radioaktivnost u tunelima. Da li je priča o radioaktivnosti nastala kako bi se probudila dodatna znatiželja ili pak nešto drugo, prosudite sami.
Na samom ulazu u bazu nalazi se avion Douglas. Avion je orginalno služio za prijevoz i desant padobranaca, a Tito ga je dobio kao poklon po završetku II. Svjetskog rata. Avioni Douglas i danas se koriste u Africi za prijevoz robe. Prema kazivanjima poznavatelja aviona, ovaj avion je izvrsno napravljen i uz jednostavnu mehaniku ima svoju svrhu i nakon 70 godina! Avion na samom ulazu u Željavu bio je u potpunosti očuvan do povlačenja JNA iz baze. Vrlo je popularno mjesto zaustavljanja jer fotke ispred aviona su impresivne. Također može se razgledati unutrašnjost aviona ali i sjesti u pilotsku kabinu kako bi napravili savršeni selfie.
Dokumetarni film “Huston we have a problem!” raspliće priču o razvoju Jugoslavenskog svemirskog programa koji je nastao u tunelima Željave. Ova hladnoratovska priča puna je zapleta i intriga. Svjedočanstvo zaposlenika Željave vodi nas kroz priču kako je Tito prodao svemirski program američkom predsjedniku F. Kennedyj-u. Koje sve intrige, laži i manipulacije stoje iza cijene da SAD pretekne SSSR u razvoju svemirskih letjelica i što se dogodilo pogledajte u dokumentarcu “Huston we have a problem!”
Dokumentarac je djelo slovenskog redatelja Žige Virca koji je nastao 2016. nakon čega je popularnost ovog mjesta explodirala.
Vojna avio baza Željava smještena je djelom u Bosni i Hercegovini, tačnije gradu Bihaću, a djelom u Hrvatskoj u Ličkom Petrovom selu. Dvije piste nalaze se na teritoriji grada Bihaća, tuneli i popularni avion Douglas nalaze s Hrvatske strane što je do pola sata vožnje automobilom uključujući prelazak graničnog prijelaza Izačić.
Jedini način da razgledate Željavu je da se u avanturu uputite samostalno ili angažirate lokalnog vodiča ukoliko pri posjeti želite čuti i zanimljive priče.
Video iz Željave iz 1970-tih godina
Teskt: oreskovic-plitvice.com
Rezervacija